OSIGURAVANJE ZALIHA NA EVROPSKOM TRŽIŠTU
EU će uvesti stroge uvozne kvote na kineske hibridne automobile, a mjere će stupiti na snagu 1. decembra ove godine.
Ova odluka donosi dramatičan preokret na tržištu, jer će godišnji uvoz kineskih hibridnih automobila biti ograničen na 350.000 vozila, što predstavlja smanjenje za više od 50%, u odnosu na procijenjeni ovogodišnji uvoz od oko 800.000 vozila.
Evropska Komisija primijeniće ovu mjeru kroz zaštitni mehanizam Svjetske trgovinske organizacije (WTO), što znači da se ograničenje formalno odnosi na hibride iz svih zemalja, ali je prvenstveno usmjereno na zaustavljanje masovnog priliva iz Kine.
Kvota od 350.000 vozila važiće četiri godine, uz mogućnost povećanja od 6% godišnje, što znači da će do 2030. godine dostići 417.000 vozila.
Kineski proizvođači u proteklom periodu bilježe eksplozivan rast prodaje, jer njihovi hibridi nisu bili obuhvaćeni carinama koje su 2024. uvedene za električna vozila (BEV).
Do kraja ove godine očekuje se nastavak ubrzanog uvoza “front-loadinga” i skladištenja, odnosno stvaranja zaliha hibridnih automobila.
Nakon uvođenja ograničenja (od 2027. godine), situacija na tržištu će se drastično promijeniti.
Prije svega očekuje se pad tržišnog udjela i rast cijena. Udio vozila proizvedenih u Kini na tržištu hibrida u EU mogao bi pasti s trenutnih više od 12% na oko 6%, a smanjenje ponude i administrativne prepreke vjerovatno će podići cijene za kupce.
Kvote će se odnositi isključivo na vozila proizvedena u Kini, a ne na kineske brendove generalno (koji proizvode u Evropi). Zbog toga će kineski automobilski giganti ubrzati otvaranje svojih tvornica na evropskom tlu.
Evropski proizvođači, prije svih Volkswagen Group i Stellantis, na taj način dobiće “operativni prostor”, ali analitičari upozoravaju da automobilska industrija u Evropi još uvijek nije u potpunosti spremna da brzo i adekvatno odgovori na kinesku konkurenciju.
Glavni problem je to, što su se evropski brendovi, pod pritiskom ranijih striktnih regulativa, prerano i preagresivno usmjerili na skupe električne automobile, zapostavljajući razvoj pristupačnih hibrida i ekonomičnih benzinskih motora.
Kinezi razvijaju nove modele dvostruko brže od Evropljana (razvoj u Kini traje 18-24 mjeseca, dok u Evropi traje 3-5 godina) i nude tehnološki napredne hibride po cijenama koje su 20-30% niže od evropskih pandana.
Iako će evropski proizvođači profitirati od smanjenog uvoza iz Kine, trebaće im vremena da restrukturiraju proizvodne trake i ponude hibridne modele s jednako prihvatljivim cijenama.
