Norveško električno čudo – Električni automobili dostigli tržišni udio od gotovo 98%

DRUGA TRŽIŠTA AUTOMOBILA OVAKAV PRODAJNI REZULTAT JOŠ UVIJEK MOGU “SANJATI”

Norveška je postigla ono o čemu druga tržišta automobila još uvijek mogu “sanjati” – električni automobili su dio svakodnevnog života.

Prema podacima norveškog udruženja automobilske industrije OFV (Opplysningsrådet for veitrafikken), 95,9% novoregistrovanih putničkih automobila u 2025. bilo je električno, a početkom ove godine, situacija je postala gotovo apsurdna – u januaru je prodato sedam novih automobila s benzinskim motorom. Ne 7%, nego slovom i brojem sedam (7) automobila.

Prema podacima za juli, električni automobili su dostigli tržišni udio od 97,6%, dok su automobili s motorima SUS (bez hibrida) zauzeli tržišni udio od 0,84%.

Objašnjenje za ovo ne leži u činjenici da je Norveška posebno “zelena”, otvorena za nova tehnološka rješenja i bogata.

Istini za volju, sve to je donekle tačno, jer su Norvežani ekološki osviješteni i prosječno bogatiji od većine Evropljana, ali ni izbliza ne objašnjava takav tržišni rezultat.

Odgovor je dala Christina Bu – generalna sekretarica Norveške EV asocijacije, Norsk elbilforening, koja je objasnila da se ne radi o stavovima stanovništva, nego o regulaciji, porezima i poticajima.

Norveška nije jednostavno zabranila automobile s motorima SUS, nego je tržište strukturirano na takav način da je električni automobil postao racionalan izbor.

Novi automobili su u Norveškoj tradicionalno bili visoko oporezovani, uključujući kupovne i uvozne dažbine, kao i PDV. Električni automobili su dugo vremena bili oslobođeni poreza i carina. Istovremeno su benzinski i dizelski automobili postali manje pristupačni zbog poreza na bazi emisije CO2 i NOx.

Troškovi vlasništva su se mijenjali u korist korist električnih automobila – niži porezi, niže putarine, bolji pristup punjenju i jasan politički smjer.

Drugačije rečeno, umjesto da prvenstveno nudi direktne subvencije za kupovinu, Norveška je automobile koji zagađuju okolinu učinila skupim, a automobile koji ne zagažuju okolinu jeftinim.

To je dopunjeno pogodnostima u svakodnevnom korištenju – niže putarine, jeftinije trajektne karte, privremeni pristup autobuskim trakama, podsticaji za opštinsko parkiranje i, od 2017. godine, “pravo na punjenje” za populaciju koja živi u stambenim zgradama.

Kupovina električnog automobila postala je kupovina ne samo drugačije vrste pogonskog sistema, nego drugačijeg “paketa” za svakodnevni život. Korak po korak, kreatori politike smanjivali su utjecaj najvećih neizvjesnosti: cijena, punjenja i pristupa.

Rezultat je normalizacija, tako da se veoma mali broj kupaca odlučuje na automobile koji zagađuju okolinu.

Prodaja električnih automobila u Norveškoj započela je 2011. godine, kad su novi električni automobili zauzeli 1,4% tržišnog udjela.

Za Norvešku je 2018. godina bila “prelomna”, kad su električni automobili i automobili s motorima SUS bili izjednačni, pa su već tokom 2019. godine, električni automobili zauzeli 42,4% tržišnog udjela, u odnosu na 30,6%, koliko su zauzeli automobili s motorima SUS.

Trenutno je u Norveškoj natraženiji Tesla Model Y, a najvišu stopu rasta od 60,7% ostvario je Volvo EX30, dok među kineskim brendovima, najveći rast bilježi Xpeng.

---

---